PDP Convention je međunarodni studentski kongres grafičkih tehnologija – štamparstva, dizajna i fotografije. U okviru ove tri oblasti Konvencija ima takmičarski i edukativni deo.
Takmičarski deo je nagradni konkurs otvoren do 23. aprila. Na konkurs se mogu prijaviti svi zainteresovani u statusu studenta, a više informacija o kategorijama i načinu prijavljivanja možete naći na zvaničnom sajtu Konvencije.
U edukativnom delu PDP-a učestvuju eminentni stručnjaci iz oblasti štampe, dizajna i fotografije, iz Srbije i šire. Ovogodišnji do sada potvrđeni predavači su: Robert Čoban, Saša Veljković, Ratko Asanović, Vladan Rakić, Slavimir Stojanović, Bosiok Doru, Barat Ferenc, Marko Luković, Braća Burazeri, Stefan Unković, Ivana Tomanović, Srđan Abdijević i Dragoljub Zamurović.
Štamparstvo, dizajn i fotografija: tri oblasti PDP-a
Ove godine PDP convention održava se od 26-28. maja na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu. Više informacija potražite na www.pdpconvention.com
Balet Ženeve (Švajcarska) izvešće u petak u Sava centru predstavu "Para – Dice" u koreografiji Sabura Tesigavare, u okviru Sedmog Beogradskog festivala igre, najavili su organizatori festivala.
Direktorka Beogradskog festivala igre Aja Jung rekla je na konferenciji za novinare da će igrači Baleta Ženeve doputovati danas u Beograd, a da su kamion sa scenografijom i tehničari koji postavljaju scenu već doputovali.
Prema njenim rečima, zbog oblaka vulkanske prašine i zatvaranja većine evropskih aerodroma, predstave Kompanije Blanke Li iz Fracuske i trupe Jasmine Vardimon iz Londona pomerene su za 2. i 4. maj, jer igrači tih plesnih trupa nisu uspeli da doputuju u Beograd na vreme.
Aja Jung je dodala da će Balet Ženeve pored "Para – Dice" u Sava centru izvesti i komade "Prema želji" grčkog koreografa Andonisa Fonjadikisa i "Daleko" u koreografiji Sidija Larbija Serkaujija.
Istorija baleta u Ženevi vezuje se za početak XIX veka i “Théâtre de Neuve”, današnji Veliki teatar (Grand Théâtre). Sve do 1870 godine balet majstor je pod svojom ingerencijom imao 24 igrača, od kojih je nekoliko imalo rang soliste. Početkom XX veka, igra se razvijala pod uticajem Emila Žaka Dalkroza, a potom Ernesta Ansermeta, koji su bili zaduženi za predstavljanje Ballets Russe repertoara lokalnoj publici.
Pojava ambasadora moderne igre, poput Idsidore Dankan, Klotilde i Aleksandra Saharova, ostavila je poseban trag. U tom periodu i odmah nakon II Svetskog rata, Balet Velikog teatra je uglavnom učestvovao u operskim i operetskim produkcijama, kao i duetnim programima.
Ballet du Grand Théâtre de Genève, Switzerland
Nakon požara u kome je pozorište uništeno (1951), i za vreme rekonstrukcije zgrade, Grand Casino je više puta ugostio Balet pariske Opere i Balet XX veka Morisa Bežara.
Da bi proslavio ponovno otvaranje (1962), Veliki teatar je povećao baletski ansambl, pod vođstvom Žanin Šara, koja je bila direktor dve sezone (1962-64). Serž Golovin, jedan od najznačajnijih klasičnih igrača svoje generacije, vodio kompaniju pet sezona (1964-69). Pored toga što je bio prvak baleta i koreograf, Golovin je bio i izuzetan pedagog. Po pozivu svog prijatelja Herberta Grafa, direktora Velikog teatra, Žorž Balanšin, jedan od najznačajnijih koreografa XX veka, postaje umetnički savetnik kompanije (1969).
On pretvara Balet Ženeve u neku vrstu evropskog ambasadora New York City Ballet kompanije, postavivši Alfonsa Katu na mesto direktora (1969-73). Pored svojih postavki, Kata je obogatio repertoar najpoznatijim Balanšinovim delima, čistog stila i izuzetne muzikalnosti, a pozivao je i druge važne koreografe poput Tjudora i Bolendera. Sa zadatkom da nastavi rad po Balanšinovom modelu, na mesto direktora baleta dolazi Patriša Niri (1973-78), solistkinja New York City Ballet kompanije. To je bio period kada je ženevska publika otkrila mnoge naslove koji su ostavili trag u istoriji kompanije i uspostavili nova očekivanja.
Ballet du Grand Théâtre de Genève, Switzerland
Sa njenim odlaskom u Cirih, Balanšinova era je završena, ali je izuzetni Peter van Dajk, bivši direktor Baleta pariske Opere preuzeo vođstvo (1978-80). On je vratio klasičan repertoar, kreirao nekoliko uspešnih produkcija i ostao upamćen po tome što su mnogi igrači svetskog renomea gostovali u Ženevi.
Marisija Hajde, Žak Dambuaz, Mihail Barišnjikov, Vladimir Vasiljev, između ostalih. Oskar Araiz je postao direktor baleta 1980. godine. U periodu od osam sezona, uspostavio je moderan i inovativni ekspresionistički stil kompanije, a publici predstavio više od 30 premijera.
Gradimir Pankov, kao bivši direktor Nacionalnog baleta Finske i Kulberg baleta iz Stokholma, stao je na čelo kompanije 1988 godine. On je bio prvi direktor koji nije bio koreograf. Kao rezultat toga, kompanija se više nije vezivala za jedan stil, što je otvorilo novo poglavlje u njenoj istoriji. Izuzetan repertoar nastao je dolaskom vodećih svetskih koreografa poput Jiržija Kilijana, Kristofera Brusa, Matsa Eka, Vaska Velenkampa i Ohada Naharina. Osim uspeha koji su doneli, njihovi naslovi su istovremeno označili važan korak u internacionalnoj reputaciji Baleta Ženeve.
Od 1996. upravljanje baletom je povereno Fransoaz Pasardu i Đorđu Manciniju, koji nastavljaju politiku angažovanja gostujućih koreografa za neoklasični i savremeni repertoar. Zbog renoviranja, Veliki teatar je bio zatvoren u sezoni 1997-98. Da bi se održavale predstave, u obližnjem Bâtiment des Forces Motrices, otvoreno je savremeno pozorište od 980 mesta. Tako su se u renovirani Veliki teatar vratile lirske produkcije, dok su savremeni naslovi ostali u novom prostoru.
Od 2003. godine, direkcija baleta je poverena Filipu Koenu, koji otpočinje saradnju sa mladim i zanimljivim koreografima pružajući im punu slobodu. Mogućnost da kreiraju dobili su Andonis Fonjadakis, Sidi Larbi Šerkauji, Žil Žoben, Bendžamin Milepje i mnogi drugi, dok je repertoar obogaćen i delima Karolin Karlson, Lusinde Čajlds, Džeroma Robinsa, Nača Duata, Sabura Tešigavare…
Umetničko-produkcijska grupa Noć muzeja, osim predstavljanja umetničkih i kulturnih sadržaja, ove godine ide i korak napred, pa svoju publiku želi da probudi i društveno angažuje.
Tema nagradnog foto konkursa je „Vidim nevidljivo – sve ono pred čime zatvaramo oči i okrećemo glavu“.
Tema konkursa je izabrana na osnovu pristiglih predloga više od 2.000 fanova na Facebook-u, a pobednica je Nevenka Radić.
Umetničko-produkcijska grupa „Noć muzeja“ veruje da ova tema ima najviše potencijala da inspiriše fotografe da se pozabave aktuelnim socijalnim, kulturnim ili ekološkim problemima pred kojima često skrećemo pogled.
Pristigli radovi koji odgovaraju temi konkursa biće izloženi u Noći muzeja 15. maja 2010. u Beogradu, a autori najboljih fotografija, prema oceni stručnog žirija, biće nagrađeni.
Radove je potrebno dostaviti u digitalnoj formi (JPG, minimum 5 Mpix) e-mailom na adresu: [email protected]. Uz svaku fotografiju, neophodno je poslati podatke o autoru (ime i prezime, adresa, telefon, e-mail), kao i naziv fotografije.
Konkurs je otvoren do 05. maja 2010. godine.
Ovogodišnja Noć muzeja održava se 15. maja u više od 40 gradova u Srbiji, a samo tokom jedne noći biće otvorevo više od 150 izložbenih prostora, muzeja i galerija.
U aprilu mesecu rođeni su čuveni Herbie Hancock, Ella Fitzgerald, Steve Khan, Duke Ellington, Charles Mingus. Iz ovih i još mnogo drugih razloga, april je mesec DŽEZA!
Izložba fotografija najuspešnijeg fotografa sa foto konkursa JAZZ IN EX YU 2009. Edvarda Molnara, počeće 21. Aprila 2010. u 19h svečanim otvaranjem izložbe, u Američkom Kutku, Beograd. Svečano otvaranje izložbe će zasluženo pripasti umetničkom direktoru Beogradskog Jazz Festivala Vojislavu Pantiću.
O AUTORU:
Edvard Molnar, rođen je 1976. godine u Subotici. Fotografijom je počeo da se bavi za vreme studija u Segedinu 2000.godine, gde je uz mentorstvo Roberta Revesza poznatog pozorišnog fotografa, počeo da otkriva klasičnu- analognu crno-belu tehniku fotografije. Kao fotoreporter radio je za studentske novine Univerziteta u Segedinu, a po povratku u svoj rodni grad za brojne časopise i dnevne novine. Zvanični je fotograf Narodnog pozorišta, Dečijeg pozorišta i Pozorišta Deže Kostolanji u Subotici, kao i brojnih muzičkih i pozorišnih festivala u zemlji i inostranstvu: Jazz- improvizovana muzika u Kanjiži, festivala kultura sveta Etnofest u Subotici, Sziget festivala u Budimpešti, Mediavawe-a u Đeru, WOMEX-a (World Music Expo) 2008 u Sevilji, međunarodnog fesitvala Wazemmes l’Accordéon 2008 u Lilu, pozorišnog festivala Desiré Central Station u Subotici, Thealter-a u Segedinu i Festivala plesa u Vespremu- Mađarska. Od samih početaka scenska fotografija, među kojima narčito jazz i pozorišna, su ostale njegova najveća pasija i profesionalna orijentacija. Ovim putem i dalje hodi.
Izlagao je na brojnim kolektivnim i samostalnim izložbama u Subotici, Novom Sadu, Požarevcu, Segedinu, Budimpešti, Đeru, Beču, na Paliću, Sivcu i Ljubljani. Edvard je prvi put nagrađen na godišnjem konkursu časopisa ReFoto 2003. za fotografiju "Zagrljaj“, koja se našla i na naslovnoj strani decembarskog broja iste godine. 2008.godina je donela nagrade za fotografiju: "Portfolio review“ tokom Mediavawe festivala u Đeru, i zlatna medalja FSS na međunarodnom foto konkursu "Rock 2008“ u Zaječaru. 2009.godine Edvard je osvojio Grand Prix na međunarodnom foto konkursu "Jazz u Ex-Yu“ u Novom Sadu.
Moderna galerija Likovni Susret u Subotici je 2008.godine serijal jazz fotografija Edvarda Molnara uvrstila u svoju stalnu zbirku.
Otvaranje izložbe je u sredu, 21. aprila Američki kutak na I spratu DOB-a u 19:00 Autor: Edvard Molnar, pobednik "Džez u Ex Yu" foto konkursa 2009. Specijalni gost: Vojislav Pantić, umetnički direktor Beogradskog Jazz Festivala
Na sedmom Beogradskom festivalu igre 21. aprila u JDP-u nastupiće holandska plesna kompanija Emio Greko/PC sa koreografskom predstavom ,,Pakao".
Kako je najavila umetnička direktorka BFI, balerina i koreograf Aja Jung, predstava po konceptu Greka i Pitera Šoltena, koreografa i scenografa predstave, inspirisana je književnim delom, Danteovim ,,Paklom" i muzikom, ,,Petom simfonijom" Betovena" i ispituje dublje slojeve igre.
Premijerno izveden na Festivalu igre u Francuskoj 2006.godine, ,,Pakao" je ocenjen kao izvanredan cirkus igre, gde vladaju opsednutost perfekcionizmom, virtuoznošću i radost koja nadilazi bol.
Plesna trupa Emio Greko/PC osnovana je 1996. godine. Na inicijativu trupe, organizovano je više tribina o igri, ustanovljeno odeljenje za istraživački rad u oblasti snimanja i beleženja pokreta, kao i obrazovni program Akademia Mobile.
Poslednjih godina, Greko i Šolten prestali su da se bave isključivo projektima vezanim za igru i posvetili se pozorištu, filmu, operi i savremenoj muzici, ali uvek postavljajući igru kao polaznu tačku svih umetničkih putovanja.
Kolektivna izložba “Platno od betona”, otvorena do kraja aprila u umetničkoj galeriji Univerzitetske biblioteke “Svetozar Marković” u Beogradu, okupila je umetnike različitih izraza i profila, a predstavlja svojevrsni pokušaj afirmacije i promocije beogradske crtačke/graffiti scene.
Osim rada na slobodnu temu, crtači su bili obavezni da prilože još po jedan rad koji, prema navodima organizatora, zapravo podrazumeva njihovo idejno rešenje, odnosno umetničku projekciju, za neki, od nažalost brojnih, sumornih beogradskih zidova.
Takođe, izložbom se iznova problematizuje odnos onoga što se najčešće prepoznaje kao umetnost ulice, njenog preplitanja sa nekim priznatim/konvencionalnim umetničkim formama kao što je pre svih mural, i najzad odnos aerosol kulture spram takozvane visoke umetnosti.
Kao takva, postavka poziva na dijalog o do sada neretko osporavanim pokušajima institucionalizovanja jedne, u osnovi, subverzivne umetničke prakse.
Na izložbi učestvuju: Dušan Rajić, Igor Bogdanov, Marko Ristić, Janko Počuča, Ivana Radić, Aleksandra Petković, Aleksandar Slivnjak, Bojan Stevanović, Aleksandar Milivojević, Marija Grujić, a autor izložbe je istoričarka umetnosti Simona Ognjanović.
Prema njenim navodima, dok je god sistema, poretka, dok je normi i institucija, neizbežno je generisanje novih fenomena subverzivnih i rušilačkih pretenzija, čiji cilj nije da prati i diktira, već da remeti i ometa zadate putokaze. Da li će, kao što je to bio slučaj sa avangardnim umetničkim strategijama, kritika biti usmerena na samu instituciju i status umetnosti u građanskom društvu s ciljem da umetnost bude prevladana u novoj životnoj praksi, ili će naprosto, paralelno postojećem, etabliranom kulturnom i umetničkom poretku biti stvarani novi, od manjeg je značaja.
Izložba će biti odvorena do kraja aprila
Kraj 60-ih i početak 70-ih godina prošlog veka obeležila je, između ostalog, upravo pojava niza potkulturnih i kontrakulturnih fenomena. Jedan od onih koji opstaje i danas, sa svim formalnim i idejnim nadgradnjama koje je trpeo tokom poslednje četiri decenije, jeste fenomen aerosol kulture. Ova, za neke umetnička a za neke i dalje samo vandalska praksa, najbolje se može označiti kao zbir sasvim različitih i često nepomirljivih individualističkih pozicija, navela je Simona Ognjanović, dodajući da bi zajednički imenitelj za većinu crtača mogla da bude “potraga za fame-om”, navela je Simona Ognjanović povodom izložbe, u tekstu tekstu “Platno od betona ili ‘zločin’ u boji” (U PRILOGU) u celini).
Prema njenim rečima, izložba “Platno od betona”, okupivši umetnike sasvim različitih izraza i profila, ukazuje na jednu drugačiju likovnost, i izmeštajući grafite iz prvobitnih okvira, nudi možda drugačiju percepciju tog urbanog fenomena koji je danas relevantan predmet istraživanja vizuelnih i kulturoloških studija, jednako kao i sociološkog, psihološkog ili antropološkog diskursa.
“Smatra se naime da danas, kada grad obiluje, u Ožeovim terminima, nemestima – ‘prostorima stvorenim radi određenih ciljeva (transporta, tranzita, trgovine, zabave)’, takozvanim ‘svetom privremenosti i prolaznosti’ – ovakve umetničke forme treba da učestvuju kao neka vrsta ‘platforme u stvaranju kulturnog identiteta Grada’. Ovome se možda može dodati i to da grafiti mogu, što je širom sveta i slučaj, da unaprede (ne)izgled gore pomenutih nemesta. Beograd ih danas, nažalost ili ne, ima u izobilju”, navela je Simona Ognjanović.
Zbog vulkanskog oblaka nad Evropom i nemogućnosti da umetnici i tehničari stignu u Beograd svojim planiranim letovima, kao i štrajka železnice u Francuskoj i zatvorenog prelaza preko Lamanša, Beogradski festival igre je morao da otkaže pojedine naslove.
Zahvaljujući brzoj reakciji i profesionalizmu plesnih kompanija, kao i saradnji i punom razumevanju teatara u kojima su planirane predstave, sva gostovanja će se održati u novim i skorim terminima.
Tako će se predstave 7. Beogradskog festivala igre, odnosno "Vrt uživanja" kompanije Blanke Li iz Pariza, umesto 17. aprila, izvesti na sceni Opere Madlenianum 2. maja, dok će gostovanje predstave "Justicija" trupe Jasmin Vardimon iz Londona umesto 19. aprila u Sava Centru, biti potvrdjeno u najkraćem mogućem roku i zakazano u periodu do 5. maja.
Sva pristigla scenografija za izvodjenje pomenutih naslova nalazi se u magacinima u Beogradu, gde ce sacekati dolazak tehnickih i umetnickih timova iz Pariza i Londona.
Kupljene i protokolarne karte vaze za nove termine. Unapred smo zahvalni publici i novinarima na razumevanju i prihvatanju ovog odlaganja usled vise sile.
7. Beogradski festival igre
Naredna press konferencija odrzace se 22.4. u Art Caffe-u Sava Centra, kada najavljujemo predstavu Baleta iz Zeneve.
Do sada su na 7. Beogradskom festivalu igre izvedene predstave kompanija Aterballetto u Beogradu i Novom Sadu, Akrama Kana i Nacionalnog baleta iz Kine u Madlenianumu, trupe Peeping Tom u BDP-u, Kompanije Paola Ribeira u NP u Nisu, kao i Kibbutz Dance kompanije u Beogradu i Somboru. Kompletan tim Kibbutz Dance kompanije jos uvek boravi u Beogradu.
U ovom izdanju vam predstavljamo poseban panel ovogodišnje BDW konferencije – “SMART Culture”. SMART Culture panel je posvećen uspešnim evropskim projektima kulturne i kreativne industrije.
Prošle nedelje smo vam već predstavili Design Museum Holon a ove nededelje vam predstavljamo: Istanbul Design Week (IDW), Vienna Design Week (VDW) i Stylepark.
Budući da je BDW ključna menifestacija regiona od 100 miliona stanovnika Evrope "između Beča i Istanbula", pozvali smo upravo organizatore Nedelja dizajna u Beču i Istanbulu, urednike vodeće nemačke web platforme za dizajn i arhitekturu – Stylepark, kao i kreativnu direktorku novog arhitektonskog čuda – Muzeja dizajna u izraelskom gradu Holonu, da podele svoja iskustva sa nama i potvrde kako kulturni i kreativni, tako i društveni i ekonomski značaj realizacije ovakvih projekata.
Osim uz dnevne karte, prisustvo na ovom panelu moguće je i uz pojedinačnu popodnevnu kartu za "SMART Culture" za samo 30 EUR, zahvaljujuci partnerstvu sa Ministarstvom kulture Srbije.
Istanbul Design Week
Ono što razlikuje Nedelju dizajna u Istanbulu od sličnih dizajnerskih događaja jeste njegova lokacija, stari Galata most. Stoletni most je jedno od najznačajnijih obeležja Istanbula i koristi se kao glavni izložbeni prostor na İDW. Sa svojom temom „sastanak“, Design 2010. će načiniti od Istanbula mesto susreta za turske dizajnere i međunarodni svet dizajna sa događajima, izložbama, tribinama, konferencijama i takmičenjima širom grada.
Istanbul Design Week
Njihova misija je da Istanbulu osiguraju poziciju značajnog međunarodnog dizajnerskog centra i tretiraju Istanbul kao kreativni objekat, povezujući njegove kulturne slojeve sa dizajnom, kao i upoznavanje sveta sa samim gradom.
Na BDW dolazi osnivač IDW-a, Arhan Kayer.
Vienna Design Week
Godišnji desetodnevni dizajn festival u organizaciji Neigungsgruppe Design omogućava ljudima da iskuse raznovrsno stvaralaštvo u oblasti proizvodnje, nameštaja i industrijskog dizajna, a isto tako i stanje eksperimentalnog dizajna.
Posle tri uspešna festivala, počev od 2007, izuzetan i živopisan repertoar čekaće posetioce ovog oktobra (1-10. 2010). Zbog dalekosežnog uticaja, Nedelja dizajna u Beču je usredsredila svoj zadatak na proslavu dizajna i njegovo kritičko preispitivanje. U saradnji sa mnogim partnerima, od Bečkih muzeja preko proizvođača i maloprodajnih kompanija do dizajnera iz čitavog sveta, ceo grad Beč postaje platforma i izlog dizajna.
Vienna Design Week
Sa više od 80 manifestacija, izložbi, mesta specifičnih postavki, razgovora, diskusija, filmskog programa i, naravno, dovoljno prilika za zabavu i umrežavanje, VDW nije samo atrakcija na međunarodnoj dizajnerskoj sceni već najizričitije ima za cilj da zainteresuje i zadobije široku bečku publiku i posetioce Beča.
U Beograd dolazi jedan od osnivača BDW, Tomas Gajzler (Thomas Geisler).
Stylepark
Stylepark je vodeća međunarodna platforma za arhitekturu i dizajn. Osnovana u Frankfurtu, kompanija posreduje između arhitekata, projektanata i proizvođača, izvođača i konzumenata. Stylepark istovremeno objedinjuje više stvari, poput online platforme, event menadžmenta kao što su sajmovi, prezentacije proizvoda i izložbe, izdavaštva (knjiga i časopisa) i konsaltinga – tim koji savetuje na razvoju specifičnih područja u dizajnu.
U oblasti dizajna proizvoda studiji sa kojima rade su Stefan Diez Industrial Design, Hannes Wettstein i Ingo Maurer, a u oblasti arhitekture sa projektantima i arhitektama, kao što su Konstantin Grcic, Jürgen Mayer H. i mnogim drugim.
Na BDW dolazi jedan od direktora Danijel fon Bernštorf (Daniel von Bernstorff).
U sedmoj po redu „Noći muzeja“ ostaće budno više od 40 gradova širom Srbije
Sanjajte otvorenih očiju!
Umetničko produkcijska grupa „Noć muzeja“, 15. maja povezaće više od 40 gradova koji će samo u toku jedne noći, u periodu od 18 do 2h, predstaviti bogat kulturni i umetnički sadržaj u čak 150 kulturnih institucija širom Srbije.
Noć muzeja se održava po sedmi put u Srbiji a ove godine pred više stotina hiljada posetilaca biće predstavljeni novi, atraktivni i zanimljivi kulturno zabavni sadržaji. U noći najmasovnijeg kulturnog spektakla biće otvorene i za širu javnost, do sada, nepoznate lokacije. Najbogatiji program svojim sugrađanima ponudiće Beograd sa više od 70, Novi Sad sa 40 i Šabac i Valjevo sa po 9 izložbenih lokacija, najavljeno je na konferenciji za novinare povodom predstavljanja sadržaja manifestacije na nacionalnom nivou
„Za nas je prioritet da svake godine idemo korak napred i da našoj publici, ne samo u Beogradu, već i u celoj Srbiji pokažemo sadržaje koji su kvalitetniji i atraktivnijii u odnosu na prethodne godine. Ove godine našu ideju podržalo je čak 150 kulturnih institucija koje veruju da je uspeh postignut prethodnih godina obaveza ali i podstrek da se i ove godine krene sa istim entuzijazmom kao i prve godine“, izjavila je Ana Jovanović jedan od osnivača manifestacije „Noć muzeja“.
Press konferencija organizatora
U noći velikog spektakla budni će biti stanovnici i posetioci Beograda, Novog Sada, Šabca, Valjeva, Subotice, Svilajnca, Bele Crkve, Loznice, Sremskih Karlovaca, Zrenjanina, Aleksandrovca, Loznice, Kragujevca, Niša, Bora, Zajačara i brojnih drugih gradova.
U Beogradu, sadržaji će biti raspoređeni u sedam gradskih zona a posetioci će moći da vide kako su izgledale i od kojih su se sve materijala pravile lutke od 19. veka do danas, da se upoznaju sa istorijom tetoviranja još od Maora i Novog Zelanda, kako izgleda kuća u kojoj je živeo Đorđe Vajfert a kako izgleda nova postavka u Muzeju nauke i tehnike. Videće kako izgleda novi Muzej sporta i olimpizma koji će predpremijerno biti otvoren za Noć muzeja. Probaće vino i med u kazamatima Vojnog muzeja ali i uzivati u bogatom muzičkom programu grupa „Sevdah bejbi“, „Intruder“, „Zemlja gruva“, “Inje“ i drugih.
Oni koji se u toku noći zateknu u Novom Sadu moći će da uživaju u bogatom programu na 40 različitih lokacija i da se podsete kako je izgledala tipična vojvođanska ulica s početka 19. veka, poznati mađarski Žolnaj nakit ali i da uživaju u skulpturama i objekatima na i u vodi.
Grad Šabac poželeće dobrodošlicu svim posetiocima izložbom fotografija iz starih šabačkih fotografskih radnji, prisutni će moći da vide kako su nekada izgledali fotoaparati i reklamni plakati još od davne 1844.godine. Za savremenu umetnost zaduženi su Škola za umetničke zanate i Udruženje likovnih stvaralaca.
U Subotici publika će sa vodičima i članovima pozorišnog ansambla krenuti u obilazak pozorišta u izgradnji, uživati u projekcijama predstava koje su nekada voleli, kao i slušati muziku u izvođenju članova ansambla i njihovih gostiju. Upoznaće se sa novim izgledom Gradskog muzeja i uživati u muzici Jožefa Nađa.
Iako nema svoj muzej, Svilajnac će se ove godine po prvi put priključiti manifestaciji i svoje sugrađane podsetiti kako je izgledao politički život u ovom gradu, šta sve obuhvata zbirka izuzetno retkih i vrednih dokumenata sa autografima svetski značajnih ličnosti. Prikazaće odevne i druge upotrebne predmete resavskih zanatlija – abadžija, grnčara, opančara. Posetiocima će biti dostupne stare i retke rukopisne i štampane knjige, serijske publikacije i drugi knjižni materijal iz 19.veka.
Ove godine manifestaciji se prvi put pridružila i Bela Crkva a kulturni radnici u ovom gradu su se pobrinuli da posetioci saznaju sve o reci Neri, rumunskoj kulturi, starim kostimima i pozorišnim predstavama. Kada se umore tu je predah uz priču zašto je čokolada već 4.000 godina najpopularnija poslastica na svetu.
Svi koji u ovoj ludoj noći posete Loznicu uveriće se kako je izgledala narodna nošnja i tradicionalna srpska svadba u jadarskom kraju, a u bioskopskoj sali moći će da pogledaju filmske žurnale iz 60-tih i 70-tih godina.
U “Noći muzeja” Sremski Karlovci će u potpunosti biti obojeni festivalskim bojama. Na čak 21 lokaciji posetioci će moći da saznaju šta sve podrazumeva sremačka boemska atmosfera, kako je izgledala autentična gostionica i novine i časopisi iz 19.veka. Degustiraće se pčelinji proizvodi, vina i bermet ali i obilaziti vinski lagumi.
U Valjevu će biti otvorena rekonstruisana kula Nenadovića i centralna zgrada Muzeja u kojoj će posetioce animirati umetnički performans „živi muzej“. Sa starih razglednica podsetiće se kako je grad ranije izgledao a o novom Valjevu govoriće fotografije savremenih fotografa. Posetioci će moći i da pogledaju izložbu o pozorišnom životu u Valjevu, sa pratećim muzičko-scenskim performansom.
Sedmu po redu Noć muzeja, u Srbiji podržali su Ministarstvo kulture i gradske skupštine gradova koji su se u magičnoj noći pridružili manifestaciji. Svoju društvenu odgovornost i ove godine, četvrti put za redom, pokazao je Telekom Srbije kao generalni sponzor i partner manifestacije Noć muzeja.
Manifestaciju Noć muzeja prošle godine podržao je 41 grad a ulicama, trgovima i izložbenim prostorima prodefilovalo je više od pola miliona posetilaca. Iz godine u godinu Noć muzeja obara rekorde pa ćemo i ove godine imati za cilj da budemo masovniji nego što smo to bili do sada.
Svi zainteresovani mogu se detaljno informisati o lokacijama, programu i učesnicima manifestacije na našem sajtu www.nocmuzeja.rs
Na izložbi fotografija Manhattan from Brooklyn by Delch biće prikazano deset fotografija zabeleženih okom i aparatom dramaturga i muzičara, Milana Delčića Delče. Fotografije, nastale u jesen 2009. godine dočaravaju pogled na Manhattan tokom kišnih i oblačnih večeri, što je stvorilo posebno zanimljivu atmosferu za stvaranje fotografija. Iako sa velikim iskustvom u muzici, ovo je Delčina prva izložba fotografija, kojom otvara novo poglavlje u svom umetničkom izražavanju.
Nekoliko rečenica o trenutku
Jesen 2009. Moj prvi boravak u gradu svih gradova, New York-u. U nekoj od radnjica kod 42. ulice, nekoliko dana po dolasku, zahvaljujući vrlo ubedljivom prodavcu, (klasična New York škola “prodaću ti i ono što ti nikada ne bi palo na pamet da kupiš”), mala kamera Kodak EasyShare M1033, za privatne digitalne uspomene, uz neke potrebne i neke sasvim nepotrebne dodatke, postala je moja. Jedne večeri na putu iz Brooklyn-a ka Manhattan-u, izašao sam iz F train-a na York stanici, i krenuo ka East river-u. Prošavši ispod Brooklyn bridge-a, ugledao sam savršene kulise za fotografije New York-a – pristanište Fulton Ferry Landing.
Posle nekoliko sasvim običnih fotografija, uključio sam program za landscape, postavio aparat na pripadajuće plastično postolje (za koje sam mislio da mi nikada neće zatrebati), podmetnuo upaljač da bih dobio malo iskošen donji rakurs, i uperio mali objektiv preko reke ka Manhattan-u. Ne, to više nisu bile samo fotografije za moj lični veliki folder uspomena!
Od tada sam, fotografišući, na tom mestu proveo još nekoliko večeri. Od skoro pedeset fotografija izabrao sam ovih devet i još jednu – nešto kao autoportret, koja je na flajeru za izložbu. Ono nešto zbog čega su ove fotografije sada tu pred Vama je trenutak.
Baš taj, tada, tog i tog oktobra, ili tog i tog novembra, u baš toliko sati, sa baš tog mesta, sa baš tog stuba ograde, sa baš te klupe, i baš tada kada je nebo bilo beskrajno sivo i obasjano svetlostima velegrada, i baš tada kada je sipila sitna kiša, onako neumoljiva, dosadna i sasvim vlažna, kao nijedna druga… Ja sam samo prepoznao taj trenutak.
I podelio ga sa Vama.
Sve je to Manhattan from Brooklyn by Delch. Milan Delčić
Ovaj sajt koristi kolačiće kako bismo poboljšali tvoje korisničko iskustvo. Ukoliko nastavite da koristite naš web sajt, automatski prihvatate kolačiće.