Home

VESTI

Victor Vasarely u Beogradu

No Comments Kultura

Victor Vasarely u Beogradu

Glavni projekat rezidencijalnog gostovanja priznatog irskog video umetnika Lillevana Pobjoya tokom ovogodišnjeg Dis-patch festivala (koji se održava na različitom beogradskim lokacijama od 29.10. do 08.11.) biće specijalna saradnja sa beogradskim video autorom Izvanrednim Bobom, poznatim i kao Bob Milošević. 

Victor Vasarely Revisited, izložba realizovana na poziv Ambasade Republike Mađarske u Beogradu, ponudiće novo čitanje pristupa i estetike obimnog opusa mađarskog umetnika Viktora Vazarelija, pionira Op-arta. Autori će kreirati ambijent u prostoru Galerije Progres u Knez Mihailovoj ulici, koristeći različite medije – video projekcije, dizajn svetla, svetlosne sklupture, lentikulare i objekte – u galerijskom prostoru i u Knez Mihailovoj ulici. 

Pored predstavljanja sasvim novih radova nastalih kroz saradnju Lillevana i Boba, izložba će takođe prikazati izabrane originalne Vazarelijeve grafike i objekte iz privatne kolekcije gospodina Tibora Csepeija iz Budimpešte. Ovaj deo izložbe biće postavljen na donjem nivou galerije. Istovremeno ćemo imati priliku da stojimo pred originalnim delima jednog od najuticajnijih umetnika 20. veka, kao i da njegov pristup sagledamo kroz vizuru dva savremena majstora vizuelnog jezika, koji po prvi put sarađuju povodom ovog projekta.   

 

Izvanredni Bob

 
Estetika optičke umetnosti i istraživanja kinetike pokretnih slika neizbežno su učinili Vazarelija jednim od glavnih uticaja na savremene sfere apstraktnog videa, pojedinih pravaca ekseprimentalnog filma i nesumnjivo na polja grafičkog i objekt-dizajna. To je upravo bilo i polazište pri izboru autora za ovu izložbu, nastavljajući Vazarelijeve ideje i forme u duhu njegovih uverenja da bi umetnost trebalo da dosegne svakog čoveka i bude otvorena različitim vidovima prezentacije, kao i u samom njegovom opusu – od printova i grafika, skulptura i objekata, do murala i građevina. Izbor Lillevana Pobjoya i Izvanrednog Boba nije nimalo slučajan. Njihove komplementarne estetike istovremeno su fokusirane u pravcu optičkih iluzija i apstraktnih pokreta boje ili repetitivnih formi, kao i na teme "dubine" slike ili fokus na sinestetički doživljaj posmatrača.  

Idealan susret za savremeno čitanje Vazarelijevog širokog pristupa, koji putanju (path) Vasarelyeve umetnosti izvodi u nove, repetitivne vizuelne forme (pattern) kroz istovremeno raznolike i srodne medije, trasnformišući specifičan prostor Galerije Progres u poligon igre svetla, boje i pokreta. Uz selekciiju Vazarelijevih originalnih grafika, izložba će ponuditi zaokruženi pogled u potencijale i transformacije nasleđa moderne umetnosti, slaveći jednog od njenih najuticajnijih pionira. 

Izložba će biti predstavljena u Galeriji Progres u Beogradu (Knez Mihailova ulica 27), 31. oktobra i 01. novembra, u periodu od 19 časova do ponoći. Deo izložbe sa originalnim delima Vazarelija biće otvoren i 01. novembra od 11 h.  Izložbu će u subotu 31. oktobra u 19 h zvanično otvoriti Njegova ekselencija Imre Varga, ambasador Republike Mađarske u Beogradu. 

http://www.dis-patch.com/patherns.php
 

Viktor Vazareli (1906-1997) smatra se jednim od najznačajnijih stvaralaca 20. veka. Priznat je kao predvodnik Op-art pokreta, a njegove inovacije u domenu boje i optičkih iluzija imale su snažan uticaj na mnoge savremene umetnike. Vazareli je rođen 1906. godine u Pečuju, u Mađarskoj. Nakon što je završio osnovno obrazovanje, 1925. godine započeo je studije na Podolini-Volkmann Akademiji u Budimpešti. 1928. godine prešao je na Akademiju Muhely, poznatoj i kao Budimpeštanski Bauhaus. Na akademiji se upoznao sa tadašnjim istraživanjima na polju boje i optike koja su sprovodili Johanes lten ili Jozef Albers, kao i konstruktivisti Malevič i Kandinski. 

Nakon svoje prve samostalne izložbe koja je održana 1930. godine u Kovacs Akos galeriji u Budimpešti, Vazareli se preselio u Pariz. Narednih 15 godina posvetio je proučavanju grafike. Životna fascinacija linearnim paternima odvela ga je slikanju figurativnih i apsraktnih subjekata prožetih repetitivnim formama, kao što su serije arlekina, tigrova ili zebri. Tokom ovog perioda, Vazareli je takođe stvarao multi-dimenzionalna umetnička dela u kojima se suprotstavljaju lejeri paterna i postiže specifična iluzija dubine. 

1943. godine počeo je da radi sa uljem, kreirajući i apstraktne i figuratvine radove na platnu. Njegova prva pariska izložba održana je naredne godine u galeriji  Denise Rene, u čijem je osnivanju i sam učestvovao. U tom vreme bio je prepoznat kao predvodnik grupe autora koji su bili okupljeni oko ove galerije. Tokom 50ih godina, Vazareli je napisao nekoliko manifesta na temu upotrebe optičkih fenomena u umetničkom kontekstu. Zajedno sa slikama i grafikama, oni su bili snažno uticali na mlađe autore. 

Jedan od njegovih najvećih projekata je zdanje Fondacije Vasarely, za koju je sačinio kompletan arhitektonski projekat, uklapajući svoje kompozicije velikih formata u grandiozne celine, suprotstavljajući monohromatske i bojama razigrane forme, kao i optičke skulpture, ostvljajući iza sebe monumentalnu demonstraciju svojih ideja i estetike. 

www.vasarely.com
 

Izvanredni Bob (poznat i kao Bob Milošević) je beogradski video-umetnik i VJ. Bob radi na polju glitch-arta, reciklirajući mrtve piksele, bagove, feedback i buku na strukturalni način. Bob je sarađivao kao montažer na brojnim filmskim projektima, a takođe je i sam držao radionice iz ovog domena. Sarađivao je sa Dušanom Makavejevim, Želimirom Žilnikom, Purišom Đorđevićem, Vladom Petrićem, Zoranom Popovićem, Nevenom Kordom, Mihailom Ristićem i Nenadom Rackovićem. Član je grupe za digitalnu umetnost RESTART, i stalni video saradnik na koncertima improv-gitariste Wo0-a. Učestvovao je na brojnim izložbama u Srbiji i širom Evrope, uz nekoliko osvojenih priznanja za svoje radove. 

www.serbiancontemporaryart.info

Lillevan je priznati video umetnik nastanjen u Berlinu, jedan od osnivača audio-vizuelne grupe Rechenzentrum (1997-2008). Lillevan se bavi filmom, animacijom i muzikom od ranog detinjstva, dok objavljuje i predstavlja svoje radove već više od 15 godina, koji se često opisuju kao istraživanje istorije filma, u potrazi za novim vezama između gledaoca i ekrana, između stvarnosti i projektovane slike. Lillevan rekontekstualizuje, kombinuje i politizira postojeći filmski materijal i fragmente. Inspirisan filmskim perfomansima koji se odvijaju u realnom vremenu, Lillevan je predstavio inovativne pristupe u ovom žanru, kombinujući stare i nove tehnologije kroz instalacije i projekcione tehnike, uvek pokušavajući da odvede film u pravcu eksperimenta. Nastupi su često kombinovani sa predavanjaima ili radionicama. Lillevan često dobija pozive za zajednički rad, do sada je sarađivao sa velikim brojem autora iz domena muzike (od klupske kulture do klasične muzike), plesa, teatra, opere, kao i na izazovnim projektima koji uključuju specijalne nastupe ili instalacije. 

www.lillevan.com

 

Vasarely

 

 

DIS-PATCH FESTIVAL i AMBASADA REPUBLIKE MAĐARSKE
predstavljaju izložbu u dva stava:

LILLEVAN POBJOY (Irska) i IZVANREDNI BOB (Srbija)
PATHERNS: Victor Vasarely Revisited
VICTOR VASARELY

Izbor originalnih dela iz kolekcije Tibora Csepeija (Budimpešta)
Galerija Progres, Knez Mihailova 27

Subota 31.10. + Nedelja 01.11. / 19 – 00 h
Kustos izložbe: Relja Bobić
Zvanično otvaranje u 31. oktobra u 19 h
Izložbu će otvoriti Njegova ekselencija Imre Varga, ambasador Republike Mađarske

 

 

 

 

Moda za poneti, KC Grad

No Comments Kultura

Moda za poneti, 10 i 11.oktobar od 17 do 22h, KC Grad, Brace Krsmanovic 4

Projekat „Moda za poneti“  je zamišljen kao niz izložbi koje se organizuju s ciljem da rad mladih domaćih modnih dizajnera približe što većem broju publike.

Radi se o specifičnoj sponi mode i umetnosti, gde se moda predstavlja iz ugla mladih perspektivnih domaćih autora koji do sada nisu imali mnogo mogućnosti za promociju.

Jedna od dugoročnijih ideja je da iz Mode za poneti izraste jedinstveni umetnički pokret koji bi menjao mesta javnog predstavljanja, primao nove mlade autore u svoje redove, i tako činio zdravu granu originalnog srpskog modnog dizajna koji bi u nekom momentu mogla i morala da bude prezentovana u Evropi i svetu.

Ovakve izložbe, modne revije i stalna komunikacija sa posetiocima pomoći će mladim autorima u promovisanju svog rada, u razvoju umetničkog proizvoda i što se tiče kvaliteta i kvantiteta.

 

Moda za poneti, 10 i 11.oktobar od 17 do 22h, KC Grad, Brace Krsmanovic 4

 

Interesovanje za učešće u Modi za poneti je postalo zaista veliko, pa spisak učesnika koji prođu selekciju vrlo brzo zatvaramo. Oktobarska Moda će predstaviti oko 60 umetnika koji će se na dva nivoa u prostoru kulturnog centra Grad predstaviti sa svojim najnovijim kolekcijama. Istaknimo goste iz Makedonije koji se bave filigranom, vrlo komplikovanom starom tehnikom rada sa metalom. Tradicija u kombinaciji sa savremenim temama donosi čuda. Biljana Klekackoska pravi broševe u obliku malih filigranskih televizora. Atelje Borej donosi prelepe leptire, Branka Danchevska vrlo zanimljivo prstenje…
 
Od domaćih autora spomenimo Vesnu Kracanovic sa slojevitim haljinama i suknjama. Ivana Čemerikić donosi najnoviju kolekciju odličnog kroja, i vrlo originalanog pristupa kada su detalji u pitanju. Milica Pajić predstavlja svoje broševe šećerleme, a Ljudmila Stratimirović jesenju „lovačku“ kolekciju nakita.
 
Moda za poneti okuplja zaista veliki broj zanimljivih umetnika. Neke od njih smo predstavili nedavno u Skoplju u okviru festivala Bele noći. A to je bio samo uvod u aktivnosti koje nas očekuju u narednom periodu. Jer…spremamo se za Modu za poneti u Zagrebu, Sarajevu i Skoplju!

 

 

Moda za poneti, 10 i 11.oktobar od 17 do 22h, KC Grad, Brace Krsmanovic 4

 

 

 

II Šinobus-festival šverca kulture

No Comments Kultura

II Šinobus-festival šverca kulture

Nakon prvog, veoma uspešnog Šinobus festivala, Kulturno-umetničko društvo SIN-TÉR i po drugi put organizuje Šinobus festival šverca kulture, koji povezuje dva bratska grada, Segedin i Suboticu između 6. i 12. oktobra.

 

Književnost, pozorište, likovna umetnost i muzika se isprepliću na jednoj zanimljivoj lokaciji, na redovnoj liniji šinobusa Segedin-Subotica.

Između  dva grada, još uvek saobraća legendarno pogranično vozilo, 50-ogodišni šinobus, nazivan „srebrnom strelom”, „sivom munjom” ili „konzervom”. Ovom linijom su subotičanin Deže Kostolanji i segedinac Đula Juhas još kao deca, po prvi put putovali u drugi grad.

 

U okviru Šinobus-festivala, pesnici, pisci, likovni umetnici, pozorišni ljudi i muzičari iz ove regije čekaju potencijalne „švercere kulture” i na spomenutom vozilu i na gradskim književnim, pozorišnim, muzičkim i umetničkim programima.

II Šinobus-festival šverca kulture

 

Šinobus je simbol povezivanja  

Ideja festivala potiče od Arpada Kolara i Rolanda Orčika, članova Kulturno-umetničkog društva SÍN-TÉR. Obojica su pesnici i prevodioci koji žive i rade u Segedinu, a rodom su iz Vojvodine. Šinobus koji prema redu vožnje saobraća između Segedina i Subotice su izabrali kao zaštitni znak i lokaciju festivala upravo zbog toga što je on jedan od najizraženijih simbola jedinstva ova dva grada. Sa organizovanjem projekta, glavni cilj im je bio isticanje povezanosti ove regije i njegovog kulturološkog karaktera.

Programi na šinobusu
 
U petak, 9. oktobra, programi počinju u 11:00 časova: U Segedinu u čekaonici Glavne železničke stanice, pozorište Metanoia otvara festival sa performansom, zatim subotički limeni orkestar ispraća one koji kreću na put, a na redovnoj liniji Segedin-Subotica sa polaskom u 12:25, književno-muzički kalambur  zabavlja sve učesnike. Na šinobusu između ostalog nastupaju i: Zoltan Čehi, Laslo Garaci (Budimpešta), Srđan Srđić (Beograd), Marojević Igor (Beograd), prošlogodišnji dobitnik najuticajnije mađarske nagrade za književnost (Košut) Laslo Vegel (Novi Sad), Janoš Čepregi (Budimpešta), Akoš Đerfi (Budimpešta).

Nakon dolaska u Suboticu, u 14:20 sa železničke stanice kreće književna, gradsko-istorijska i arhitektonska šetnja po Subotici. Program zatvara grupa Ne mulass! u 21 časova u subotičkom BASH-Kući.
 
U subotu, 10.oktobra, od 9 časova u čekaonici subotičke Železničke, pozorišna grupa Metanoia čeka sve zainteresovane sa performansom, zatim etnodžez bend Nyenyere zabavlja prisutne, koji kreću ka Segedinu u 10:40. Gosti toga dana biće među ostalim dobitnik najuticajnije mađarske nagrade za književnost (Košut) Oto Tolnai (Palić), dobitnici najuticajnije mađarske nagrade „Košut” za književnost, Atila Balaž (Novi Sad-Budimpešta), Zoltan Leši (Budimpešta), zatim Ana Ristović i Jasmina Topić. Program se nastavlja u 12:30 u Segedinu, gde putnici mogu prisustvovati književno-istorijsko-arhitektonskoj šetnji po gradu.

Od 13:30 časova na segedinskoj obali Tise, na plaži Lapoš, kuva se ručak u kotliću, uz muziku grupe Nyenyere, a od 20 časova u segedinskom Jazz pabu publika festivala imaće prilike da divlja uz džez muziku Grencsó Fitness  Music Ensemble-a.

 

 

Prateći programi

Festival otvaraju tri mlada pesnika iz Transilvanije:

6. oktobra u Segedinu i 7. oktobra u subotičkom BASH-Kući, nastupaju:

Šandor Muranji, Šandor Muska i Tamaš Balint.

Domaćin večeri je dr. Istvan Fried, profesor Segedinskog univerziteta.
 

8. oktobra, u segedinskom Grand Café-u, predstaviće se dve mađarske književne organizacije (JAK-FISZ), koje sakupljaju mlade pisce. Domaćin večeri: Timea Turi.

Od 22:30, u Garaboncziás-u, na jednoj od stanica segedinske underground-rock scene, nastupiće mađarsko-srpske rok i pank grupe, zajedno sa subotičkim i segedinskim DJ-ima, odgovornim za razigravanje publike.
 
9. oktobra, prvog dana treskanja šinobusom, u Subotici nastupa segedinska grupa Ne mulass!, dok će 10. oktobra, gosti segedinskog Jazz pub-a ludovati uz džez muziku Grencsó Fitness Music Ensemble-a.

11. oktobra u subotičkom pozorištu „Dežo Kostolanji”, nastupa dobitnik brojnih međunarodnih nagrada: pozorište Metanoia, najzanimljivija pojava segedinske alternativne scene.   

Istog dana u segedinskoj Staroj sinagogi (Régi Zsinagóga), u organizaciji MASZK-a (Mađarskog alternativnog pozorišnog centra) nastupa legendarna grupa Tudósok (Naučnici), poreklom iz Vojvodine, sa trenutnim sedištem u Budimpešti.
 
12. oktobra, uz podršku Assam Teaház-a i VITAmin-a, u segedinskom Assam Teaház-u (tj. čajdžinici), predstaviće se Izdavačka kuća JELENKOR iz Pečuja. Gabor Čordaš, urednik i prevodilac ove izdavačke kuće će razgovarati sa jednim od svojih proslavljenih autora, Radoslavom Petkovićem.
 

Programi se odvijaju dvojezično, na mađarskom i srpskom jeziku.
Za programe na šinobusu potrebno je kupiti voznu kartu.

 

 

Rezervacije:

Segedin: +3620/2889512
Svi programi, osim koncerta Tudósok, su besplatni.

Više informacija u vezi sa programima: www.kulturcsempesz.blogspot.com

Glavni organizator: KUD SÍN-TÉR
Glavni partner: Udruženje Mladih Pisaca (FISZ)

Sponzori Šinobus-festivala:
FISZ, MASZRE, NKA, Fondacija za Segedin, Katedra za slavistiku Segedinskog univerziteta, Krug prijatelja slavista i Savez mladih pisaca JAK.

Partneri:
Kulturna organizacija Segedinskog univerziteta (SZTE Kulturális Iroda), Lifka Art Bioskop, BASH-Kuća, KUD Symposion, FISZ, JAK, Udruženje Pisaca (Szépírók Társasága), KUD MASZK, Fondacija Pro Philosophia Szegediensi, VITAmin, Assam Teaház, Grand Café, Kafić Mileniumi, , Železnice Srbije, MÁV-START.

 

 

 

 

 

Vodič kroz 43. BITEF09

No Comments Kultura

Vodič kroz 43. BITEF09Festival BITEF u Centru „Sava" otvarila je predstava „Sutra" kaluđera-ratnika iz Šaolin hrama, a mi vam nudimo mali vodič koji može da vam pomogne da se odlučite oko izbora predstave.

Bitef je pozorišni festival koji gaji tradiciju predstava koje nisu klasične, tema koje nisu uobičajene niti lagane i traže angažovanog gledaoca koji nije došao na uspavljivanje već buđenje. Glumci često nisu vrhunski dramski umetnici, prošle godine je među njima bilo i beba, ove godine su monasi, deca i lutke. Iako ima pune 43 godine, BITEF i dalje unosi inventivacije i raste.
 
Ovogodišnji slogan je "Kriza kapitala – umetnost krize". Kao što rekoše I selektori "Pozorište je umetnost koja najbrže reaguje na pojave u društvu. Svet je jedva osvestio da se našao usred ekonomske krize, a pozorište je već počelo da reaguje na pojave koje ga okružuju."

 

Vodič kroz 43. BITEF09

 

PLAVI ZMAJ
Već sledećeg dana na programu je predstava koju je juče na konferenciji za novinare najavio kanadski ambasador Džon Morison – „Plavi zmaj" čuvenog kanadskog reditelja Lapaža. Mari Mišo, saradnica reditelja, nagovestila je tek da su korišćene nove tehnologije, svetlosni efekti i drugi elementi koji inače obeležavaju stvaralaštvo Lepaža, a sama predstava je postavljena bez teksta. Plavi zmaj će biti izveden na sceni Sava centra, 16,17, I 18.09. u 20:00.
 
BROD ZA LUTKE
Ono što će sigurno privući i publiku 18. i 19. septembra je predstava „Brod za lutke" koja je ove godine dobila nagradu na Sterijinom pozorju za najbolji dramski tekst i za celokupnu postavku. A kao poseban ugođaj tu je i autorska muzika Darka Rundeka.
 
AERODROMSKI KLINCI
Odmah nakon "Broda" čekju vas švajcarski klinci sa aerodrome. Predstava "Aerodromski klinci" igraće se 19. i 20. U pozorištu na Terazijama. Tema ovaj put nisu odrasli koji žive po svetu, već njihova deca koji odrastaju na aerodromima. Problemi odrastanja, pripadanja i usmerenosti su postavljeni jer znače pitanje identiteta, šta činiti sa svim tim jezicima kojima govorite, ako ne znate koji je vaš maternji.
 
SANJARI
Dragocenu priliku ćete imati 20.09. u Jugoslovenskom dramskom pozorištu (scena „Bojan Stupica") kada će se izvesti retko postavljana predstava "Sanjari" koju je režirao i adaptirao Miloš Lolić.
 
BACAČI SJENKI
Nešto sasvim drugačije desiće se u paviljonu Cvijete Zuzorić gde gostuje Zagrebačka trupa "Bacači sjenki" sa predstavom "Odmor od povjesti". Kakva je to predstava bez glumaca i reči videćemo 20. i 21. u dva termina, od 17:00 i 23:00.
 
PISAC
Ništa manje neobična je predstava „Pisac" koja će biti izvedena 21.09. u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu, a 23.09. za Beograđane u Ateljeu 212.
 
LOGOR
Narodno Pozorište u Beogradu ugostiće ceo Aušvic, samo što će uloge ovaj put preuzeti dve hiljade lutaka! Dva animatora će izvesti predstavu "Logor" 22. i 23.09. u 20:00 sati.
 
KAPITAL; PRVI TOM
U duhu ovogodišnjeg slogana je nemačka predstava "Kapital, prvi tom". Predstavu su postavili ljudi koji se inače bave svimosimglumom. Njihova dodirna tačka je pozorište I ono čemu se danas svi vraćaju, kapital. Svakako ih pogledajte 24. i 25.09. u Jugoslovenskom dramskom pozorištu.
 
 
PRATEĆI PROGRAM
"Enparts na Bitefu" dovodi iz Berlina "Dojčes tetar" 26. septembra u Centru "Sava" koji će izvesti predstavu Dimitera Gočeva "Bure baruta".
Polifonija se održava u Centru za kulturu "Stari grad" I nudi kreativne radionice i besplatne predstave posvećene mladima i marginalnim društvenim grupama, sa posebnim osvrtomna potrebe invalida.
U Muzeju Jugoslovenske kinoteke u okviru "Bitefa na filmu" prikazaće se "Plodovi gneva" Džona Forda (SAD, 1940) i dokumentarni filmovi "Običan fašizam" Mihaila Roma (ŠSR, 1965) i "Bez pauze" Galine Dolmatovskaje(Rusija, 2007).
After ten party? Svakako! Do 26. 09. bez predaha I u večernjim satima kad se u društvu dramskih umetnika možete zabaviti na najboljim mestima u gradu.
 
Kad podvučete crtu morate se zapitati o kakvoj krizi je ovde reč, gde se I kome ona dešava. Umetnost izgleda opet rešava stvar, zato, vidimo se u pozorištu.
 
– BITEF U DELOVIMA –
Bitef čini nekoliko programa, tako da vam se može desiti pravi pozorišni spektakl i u nekim neuobičajenim satima, a i na neuobičajenim mestima. Predstave bira Jovan Ćirilpov još od postanka festivala, a poslednje tri godine ima podršku i Anje Suše. Osim predstava u glavnom programu, toplo preporučujemo da pratitie i ono što se dešava u svim ostalim programima.
 
SHOWCASE postoji od 2005. godine I tu ćete videti najnovija ostvarenja srpske scene. Program je namenjen direktorima festivala, producentima, pozorišnim novnarima, kritičarima i ostalim gostima festivala.
ENPARTS je jedan od deset najznačajnijih projekata u okviru programa "Kultura 2007-2013". To je zajednički projekat Bitefa i pet velikih evropskih partnera na čelu sa Venecijanskim Bijenalom koji ima za cilj stvaranje trajne saradnje među najreprezentativnijim institucijama izvođačkih umetnosti u Evropi.
BITEF POLIFONIJA već devet godina putem okruglih stolova, prezentacija, radionica i predstava istražuje i promoviše inovativno, participativno i angažovano pozorište mladih i za mlade koje otvara aktuelne teme, podstiče promene i menja ustaljenu praksu.
BITEF NA FILMU je najstariji prateći program Bitefa, postoji već 33 godine i svake godine ima neku temu po kojoj se vrši selekcija. Naravno ove godine je to KRIZA KAPITALA – FILM KRIZE.
KRITIKA KOJA HODA osnovan je u okviru Seminara kritike 2007. Godine, a ima za cilj razvoj lokalnog kritičkog diskursa, podržava savremene kritičare izvođačkih .
 
 
 
 
Tekst:
Nataša Jeremić
 
 
Izvor:
lepotaizdravlje.rs
 
 
 
 
 
 

 

Danas počinje 43. Bitef

No Comments Kultura

Danas počinje 43. BitefBeogradski internacionalni teatarski festival (BITEF) biće otvoren 15. septembra u Sava centru predstavom "Sutra" reditelja i koreografa Sidija Larbija iz Velike Britanije.

U glavnom programu 43. Bitefa, čiji je moto "Kriza kapitala – umetnost krize", do 25. septembra biće izvedeno ukupno devet predstava.

Predstava "Sutra" nastala je kao rezultat Larbijeve opčinjenosti kung-fuom i šaolinskom školom šan budizma, a u njoj nastupaju monasi, izvodeći svoj ples na velikim drvenim kutijama, jedinom dekoru na sceni.

Na Bitefu će ove godine gostovati i pozorišna trupa "Ex machina" iz Kvebeka (Kanada) s predstavom "Plavi zmaj" Roberta Lepaža.

"'Plavi zmaj' je nastao pre nekoliko godina, a njegov tekst se iz predstave u predstavu menja i usavršava. Prvobitno je trebalo da ima samo dva lika, koje tumače Mari Mišo i Robert Lepaž, a zatim je u nju uvrštena i mlada kineska glumica Tai Vej Fu", rekao je na konferenciji za novinare pomoćnik reditelja Feliks Damže. 

 

Danas počinje 43. Bitef

 

Prema rečima Mari Mišo, "Plavi zmaj" predstavlja kritiku modernog kineskog društva, zasnovanog na ubrzanom tehnološkom napretku, ali i na poštovanju tradicije.

"Predstava se, kao i svi spektakli Robera Lepaža, odlikuje upotrebom savremene tehnologije i puna je specijalnih efekata", rekla je Mari Mišo.

Na ovogodišnjem Bitefu nastupiće i teatar iz Lozane, koji će izvesti predstavu "Airport kids", kao i Jo Stromgren kompani iz Bergena (Norveška) s predstavom "Pisac".

Publika će biti u prilici da pogleda i dve domaće predstave: "Sanjare" Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda, u režiji Miloša Lolića i "Brod za lutke" u režiji Ane Tomović i izvođenju ansambla Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada.

Biće izvedene i predstave "Logor" Hotela Modern iz Roterdama (Holandija) i "Karl Marks: Kapital, prvi tom" u izvođenju teatra iz Dizeldorfa (Nemačka).

Planirani su, takođe, i prateći programi "Bitef polifonija" i "Bitef na filmu", koji se prikazuje u Muzeju Jugoslovenske kinoteke.

Izvođenje predstave "Pisac" o norveškom nobelovcu, piscu-kvislingu Knutu Hamsunu, pratiće tribina na temu "Kvislinzi u umetnosti".

Festival će upotpuniti i izložba karikatura čiji je autor Jovan Ćirilov, program posvećen 20. godišnjici smrti osnivača Bitefa, rediteljke Mire Trailović, kao i izlozba svih dosadašnjih plakata za Bitef.

Predsednik žirija 43. Bitefa je Patris Pavis, a ostali članovi su Simel Fenik Roland iz Nemačke, Oliver Frljić iz Hrvatske, glumac Vladimir Aleksić i dramska autorka Maja Petrić iz Srbije.

 

 

 

 

Izvor:

B92.net

 

 

 

 

 

 

Epica Awards u Beogradu

No Comments Kultura

Epica Awards u BeograduBeograd će 22. januara 2010. godine biti domaćin ceremonije dodele nagrada najvećeg evropskog festivala kreativnosti – Epica, na kojoj će se okupiti kreativci iz cele Evrope – predstavnici najznačajnijih evropskih magazina o kreativnosti, kao i pobednici ovogodišnjeg festivala.

Epica festival (Europe’s Premier Creativity Awards), koji će biti održan ove godine 23. put, jedinstven je po tome što žiri čine urednici 40 evropskih magazina u oblasti reklama, dizajna i komunikacija, što učesnicima, pobednicima, ali i gradu domaćinu ceremonije, garantuje izuzetnu medijsku propraćenost.

Osnivač i direktor Epice, Endrju Rolins (Andrew Rawlins), zvanično je uručio ovih dana organizaciju ceremonije tog festivala Draganu Sakanu i “New Moment” magazinu za art i advertajzing, čiji je gost bio već nekoliko puta.

 

 

Epica Awards u Beogradu

Iako je sedište Epice u Parizu, taj festival čini jedinstvenim i ceremonija proglašenja pobednika, koja se svake godine seli u drugu evropsku prestonicu. Do sada je održana u Briselu, Amstedamu, Moskvi, Londonu, Helsinkiju, Pragu, Milanu, Skotholmu i Atini, a prvi put će biti održana u Beogradu, saopštio je “New Moment”.

Rolins je izjavio da je svaki put bio impresioniran profesionalnošću, organizacijom i srdačnošću ljudi u Beogradu, te da jedva čeka priliku da se pred evropskom kreativnom zajednicom pohvali gradom koji će većina njih posetiti prvi put.

Prema rečima Rejnoldsa, kada je 1980. postao predsednik agencije DMB&B u Parizu, jedan od njegovih ciljeva bio je da poboljša kreativnu reputaciju agencije.

“Uspeli smo da uradimo nekoliko kreativnih rešenja koja su imala potencijal da osvoje nagrade i počeo sam da se interesujem za festivale koji su postojali u to vreme. Evropska unija je tada bila još relativno mlada i sećam se da sam bio zapanjen saznanjem da ne postoji nijedan čisto evropski festival – u suštini, mogli smo da biramo samo između francuskih festivala i velikih međunarodnih, kao što su festival u Kanu i Clio. Nekoliko dana kasnije, iz Njujorka je došao moj šef. Imali smo veliki sukob oko nečega i, sasvim neočekivano, dobio sam otkaz! Srećom, ideja o evropskom festivalu je već postojala u mojoj glavi i tako je nastala Epica – prvi ‘čisto’ evropski reklamni festival”, naveo je Rejnolds.

Tokom postojanja, Epica je izgradila zavidnu reputaciju, a najbolji radovi se svake godine objavljuju u prestiznoj “Epica Book”.

Sajt Epica festivala je www.epica-awards.com

 

 

 

 

 

Izvor:

SEEcult.org

 

 

 

 

 

Darko Rundek na Bitefu

No Comments Kultura

Darko Rundek na BitefuHrvatski kompozitor i muzičar Darko Rundekposle koncerta u decembru ponovo se vraća u veliku dvoranu Centra „Sava“ 18. i 19. septembra, on će naime gostovati na 43. Beogradskom internacionalnom teatarskom festivalu kao jedan od učesnika u predstavi „Brod za lutke“ Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada.


Popularni lider bivše grupe „Haustor“ komponovao je muziku za predstavu „Brod za lutke“, koja će na repertoaru 43. Bitefa i koju će publika videti u velikoj dvorani Centra „Sava“, saopštili su organizatori festivala.


Mračna bajka o odrastanju „Brod za lutke“ spisateljice Milene Marković, u režiji Ane Tomović, na ovogodišnjem „Sterijinog pozorju“ proglašena je za najbolju predstavu u celini, a Rundek je dobio nagradu za originalnu scensku muziku.


– U „Brodu za lutke“ songovi povezuju scene iz raznih perioda života glavne junakinje, označene nekom od poznatih bajki, koja ih učini opasno realnijima. Zato je, većinom, svrha muzike da opusti tu opasnost, naveo je Rundek o muzici za predstavu.

 

 

 

BITEF od 15. do 25. septembra

Prema njegovim rečima songovi su tu da nekako oboje pomalo starinski ilustrovane knjige bajki. To je bila namera pisca i ona se jasno videla iz uputstva o sastavu benda: flauta, gitara, harmonika i bubnjevi kojima smo dodali kontra bas. Skoro sve muzičke ideje su izašle za vreme prva dva čitanja. Nekom srećom su, čini mi se na prvi pogled asimetrični stihovi našli prirodnu formu pevane pesme.

 


SNP je u novembru objavio CD „Brod za lutke“, koji je Rundek snimio u studiju sa glumcima i muzičarima iz predstave.


Bitef će ove godine biti održan od 15. do 25. septembra, a na njemu će nastupiti devet pozorišnih trupa iz Srbije, Hrvatske, Velike Britanije, Kanade, Švajcarske, Norveške, Nemačke i Holandije.   

 

 

 

 

Umetnici u javnosti

No Comments Kultura

Umetnici u javnosti

Stichting Nieuwe Helden ( Company New Heroes) su imali turneju po istočnoj Evropi sa svojom predstavom baziranoj na improvizaciji, pod nazivom Roll With It u pratnji benda LnSaint.

 

Na tom putovanju teatarskog istraživanja sarađivali su sa lokalnim umetnicima koje su pozivali da se priključe njihovoj predstavi i aktivno učestvuju do samog kraja turneje.

Završnih pet dana turneje se odvija u Beogradu, u periodu od 16. – 20. septembra gde će grupa od 25 mladih i internacinolnih (pozorišnih) umetnika ujediniti snage u nedelji istraživačkih performansa inspirisanih uzbudljivim gradom Beogradom. Ovim putem mladi umetnici žele da istraže i utvrde svoje mesto na trenutnoj evropskoj (pozorišnoj) sceni.

Pored svakodnevnih performasa na ulicama Beograda koji uključuju i aktivno učešće grañana posmatrača, takođe je organizovan i besplatni interaktivni Noćni Šou u kulturnom centru GRAD, u ulici Braće Krsmanović 4, svake večeri sa početkom u 20:30 gde će posetioci imati priliku da isprate raznovrsne prezentacije, performanse i koncerte.

 

Umetnici u javnosti

Ova grupa umetnika, poreklom iz različitih zemalja poput Holandije, Belgije, Nemačke, Česke, Italije, Izraela, Engleske, Amerike i naravno Srbije, poziva sve zainteresovane pozorišne umetnike da se prijave na učešće u nedelji istraživačkih performansa najkasnije do 10. septembra slanjem kraće biografije na engleskom jeziku na e-mail adresu [email protected]

 

Saradnici i partneri u projektu:
INSTED- internacionlana organizacija za mlade pozorišne reditelje;
Kulturni front, Beograd;
Embassy of the Kingdom of the Netherlands – Belgrade – www.nlembassy.org.yu;
Floating Belgrade Hostel – Belgrade – www.floatingbelgradehostel.com

Takođe možete pogledati:
www.rollwithit.nl www.insted.eu www.culturalfront.net

 

 

 

 

Mein Kampf u formi stripa

No Comments Kultura

Mein Kampf u formi stripa

Hitlerov "Mein Kampf" u formi stripa postao je pravi hit u Japanu, gde je za manje od godinu dana prodat u više od 45.000 primeraka, izazivajući brojne polemike.

"Reč je o čuvenoj knjizi, ali je malo onih koji su je pročitali", kazao je Kosilke Maruo, direktor izdavačke kuće "East press" koja je objavila kontroverznu mangu.

Sa Internet sajtova, međutim, sve je više kritika na račun ovog poduhvata, naročito iz Nemačke, gde se knjiga smatra "nemoralnim delom nacističke propagande".

Izdavačka kuća "East press", koja je dosad objavila nekoliko slavnih dela u formi stripa, poput Makjavelijevog "Vladaoca" i Danteove "Božanstvene komedije", brani se da nije dobila nijednu neposrednu kritiku. 

 

 

Mein Kampf u formi stripa

 

 

O izdavanju mange, koja se u knjižarama pojavila u novembru prošle godine, izveštavalo je nekoliko stranih medija, među kojima Bi-Bi-Si i Si-En-En, koji nisu krili svoje zaprepašćenje, budući da je u Nemačkoj i u većini zemalja u svetu zabranjeno objavljivanje "Mein Kampfa" iz poštovanja prema žrtvama nacističkih logora.

"Teško je zamisliti mangu kao prigodan način da se na kritičan način prezentuje suština ovog dela", saopštilo je Ministarstvo finansija Bavarske, koja kontroliše autorska prava ozloglašene knjige.

Nemačka je u prošlosti nekoliko puta bezuspešno pokušala da spreči prodaju "Mein Kampfa" u Japanu, gde je knjiga u japanskom prevodu prvi put objavljena 1973. godine.

 

 

 

Izvor:
B92.net Kultura

 

 

 

 

Počela prodaja karata za 43. Bitef

No Comments Kultura

BITEF od 15. do 25. septembraKarte za predstojeći, 43. Beogradski internacionalni teatarski festival (BITEF), koji će biti održan od 15. do 25. septembra, počele su da se prodaju 1. septembra.

Cene karata su od 2.000 do 800 dinara, u zavisnosti od predstave i mesta gde se one izvode, a ulaznice se mogu kupiti na blagajni Pozorišta na Terazijama, rekli su organizatori na konferenciji za novinare u Skupštini Beograda.

Najskuplje su karte za otvaranje festivala, odnosno za predstavu "Sutra" Sadlers Vels teatra iz Londona, koja će biti izvedena 15. septembra u Sava centru i za predstavu "Odmor od povijesti (proces_grad, prvi deo)" zagrebačke trupe "Bacači sjenki", koja se 21. setpembra izvodi u Umetničkom paviljonu "Cvijeta Zuzorić".

Tema ovogodišnjeg Bitefa je "Kriza kapitala – umetnost krize", a pored glavnog i pratećih programa, prate je i finansijska sredstva, koja su, u poređenju s prošlogodišnjim, znatno umanjena zbog globalne finansijske krize i rebalansa republičkog budžeta.

 

BITEF od 15. do 25. septembra

Gradska sekretarka za kulturu Ivana Avžner rekla je da je Skupština Beograda, kao osnivač Bitefa, ove godine za tu manifestaciju izdvojila 32 miliona dinara. Bitef su podržali i Ministarstvo kulture s 11 miliona dinara i Izvršno veće Vojvodine s 2,5 miliona.

Ovogodišnji Bitef će u glavnom programu imati samo devet predstava, koje, međutim, kako je naglasio selektor Bitefa Jovan Ćirilov, svojim kvalitetom ne zaostaju za uobičajenom festivalskom ponudom.

Ćirilov je dodao da je program za 43. Bitef pripreman dve godine, kao i da je većina predstava odabrana još u januaru ove godine.

Publika ovogodišnjeg Bitefa biće u prilici da pogleda dve domaće predstave: "Sanjare" Roberta Muzila, u režiji Miloša Lolića i izvođenju ansambla Jugoslovenskog dramskog pozorišta, i "Brod za lutke" Milene Marković, u režiji Ane Tomović i izvođenju ansambla Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada.

Na Bitefu će ove godine gostovati i pozorišna trupa "Eks mahina" iz Kvebeka (Kanada) s predstavom "Plavi zmaj" Roberta Lepaža, zatim teatar iz Lozane koji će izvesti predstavu "Airport kids", kao i Jo Stromgren kompani iz Bergena (Norveška) s predstavom "Pisac".

Najavljene su i predstave "Logor" Hotela Modern iz Roterdama (Holandija) i "Karl Marks: Kapital, prvi tom" u izvođenju teatra iz Dizeldorfa (Nemačka).

Na Bitefu ove godine neće biti programa "Šoukejs", koji su činile domaće predstave, ali su zadržani programi "Bitef polifonija" i "Bitef na filmu", koji se prikazuje u Muzeju Jugoslovenske kinoteke.

Izvođenje predstave "Pisac" o norveškom nobelovcu, piscu-kvislingu Knutu Hamsunu, pratiće tribina na temu "Kvislinzi u umetnosti", a festival će upotpuniti i izložba karikatura čiji je autor Jovan Ćirilov, izložba svih dosadašnjih plakata za Bitef, stručni simpozijum o postmodernom pozorištu i drugi prateći programi.

Predsednik žirija 43. Bitefa je Patris Pavis, a ostali članovi su Simel Fenik Roland iz Nemačke, Oliver Frljić iz Hrvatske, glumac Vladimir Aleksić i dramska autorka Maja Petrić iz Srbije.