Home

VESTI

Nobelova nagrada Herti Miler

No Comments Knjiga

Nobelova nagrada Herti Miler

Nobelovu nagradu za književnost za 2009. godinu dobila je Nemica Herta Miler, rođena u Rumuniji, saopštio je 8. oktobra Nobelov komitet u Stokholmu.

Švedska akademija istakla je u obrazloženju da je visoko zvanje dodeljeno autorki koja “koncetrisanom poetičnošću i proznom predmetnošću slika pejzaže poniženih”.

Milerova je autorka 19 romana i pripovedaka, a laureat je više od 20 prestižnih književnih nagrada, među kojima su Berlinska, Dablinska i Bremenska, kao i nagrada grada Graca, Kafkina i Klajstova nagrada…

Knjige su joj prevedene na više od 20 jezika širom sveta, među kojima su i kineski, ruski, španski…
Glavne teme u mnogim njenim delima su psihički teror nad čovekom, individualna i kolektivna sećanje, amnezija…

Prema oceni književne kritike, ona piše o strašnim stvarima izvanredno izražajnim i poetičnim stilom, slikovito i pronicljivo.

 

Nobelova nagrada Herti Miler

Nobelova nagrada 81. put je dodeljena nekom autoru iz Evrope.

Dosad je dodeljivana piscima iz Severne Amerike 11 puta, Azije 5, Afrike 4, Latinske Amerike 3 i Australije jednom.

Nagradu je dobilo 11 spisateljica i više od 90 pisaca, od kojih su 24 pisali ili pišu na engleskom jeziku, 12 na francuskom, 10 na nemačkom, 6 na švedskom, 5 na ruskom.., a jedan na srpskom – Ivo Andrić, dobitnik Nobelove nagrade 1961. godine.

 

 

 

 

Izvor:

SEEcult.org

 

 

 

 

 

 

Nikolas Grifin – savremeni Edgar Alan Po

No Comments Knjiga

Nikolas Grifin – savremeni Edgar Alan Po

Kroz „Kuću videla i senke“, koja se na srpskom jeziku pojavila u izdanju IK Mono&Manjana, engleski pisac Nikolas Grifin (Nicholas Griffin) vodi nas u uzbudljivu, mračnu i neobičnu priču smeštenu u London s kraja XVII i početka XVIII veka.

Glavni junak, Džozef Bendiks (Joseph Bendix), mlad i vrlo ambiciozan student medicine, iz Pariza dolazi u London da bi izbegao aferu proizašlu iz veze sa francuskom koketom. Na veliko zadovoljstvo, u Londonu počinje da radi kao pomoćnik čuvenog hirurga, ser Edmunda Kalkrafta (Edmund Calcraft). Dvojica lekara ubrzo prepoznaju zajedničku strast – opsesiju za pronalaskom lekova za najrazličitije bolesti, koja ih navodi na nemoralne eksperimente i najčudnije zahvate, prelazeći preko granica moralnog i oštrih ivica zakona engleskog društva.

Mračne atmosfere tamnica, ustanova za mentalno obolele i anatomskih laboratorija jedine su stanice u njihovom nadmetanju za naučnim progresom. Ser Kalkraft smatra da se lek može pronaći u leševima preminulih pacijenata, dok se mladi Bendiks vodi idejom da su uzroci fizičkih oboljenja pre svega psihosomatskog porekla.

 

Nikolas Grifin – savremeni Edgar Alan Po
 
Vođeni svojim premisama pokušaće da postanu isceliteji. Bendiksova ambicija postaje još snažnija kada upozna Kalkraftovu bolesnu kćerku. Zaljubljen, učiniće sve da je spase, ali njegova opasno ambiciozna namera izrodiće sasvim drugačiji, sopstveni put…

Grifin je Po naših dana, prvorazredan hroničar pustolovina i spletki iz XVIII veka. Na njega vredi obratiti pažnju. (Publišers vikli)
Likovi „Kuće videla i senki“ prikazani su s veštinom dostojnom Dikensa, a ova izuzetna ljubavna priča istovremeno je i vrlo zanimljiv silazak među žitelje londonskog podzemlja u XVIII veku. (Suzan Vrilend)

 

 

 

Izvor:

Happynovisad.com