Home

VESTI

2. Belgrade Dance Screen

No Comments Festival

2. Belgrade Dance ScreenManifestacija “Belgrade Dance Screen”, usmerena ka zajedničkom razvoju plesne, filmske i video umetnosti, biće održana 10. i 11. oktobra u Institutu Servantes u Beogradu, a predstaviće izbor novih naslova katalonskog plesnog filma, u selekciji Nurije Font, direktora udruženja NU2’S za podršku stvaranju, proučavanju i prikazivanju dela vezanih za igru, video i nove medije.

Pokrenut prošle godine u okviru Beogradskog festivala igre, “Belgrade Dance Screen” i ove godine ukazaće na povezanost igre i filma koja datira još od samog rođenja sedme umetnosti. U našem vremenu video umetnosti i opšta kompjuterska revolucija učinili su da virtuelna slika postane savršen oblik za uspostavljanje novih izražajnih mogućnosti.

Program katalonskog plesnog filma u izboru Nurije Font, ostvaren na poziv organizatora moves 09 i zahvaljujući podršci Instituta Ramon Ljulj (Llull), čine ostvarenja koja su snimljena u istoj geografskoj oblasti, ali svaki putuje kroz sopstevene umetničke teritorije i nastao je na temelju različitih ideja i pristupa pokretu i telu.

 

2. Belgrade Dance Screen

 
Tvorci tih umetničkih dela napuštaju svet reči i okreću se telu, igri i izražajnim mogućnostima gesta kako bi ispričali priče, sačinili poetske pejzaže ili progovorili o svojim željama i nemirima.

Prema navodima organizatora, dok su u 80-im i 90-im većinu dela iz repertoara “dance for screen” potpisivali koreografi koji su audiovizuelni medij ispitivali kao novi prostor za ostvarenje svojih projektata, danas se u različitim oblastima umetnosti rađaju nova dela u manjoj ili većoj meri vezana za savremenu igru: od filmskih stvaralaca kao Aitor Ečevarija (Echevarria) i Hamudi Al-Ramun (Hammudi Al-Rahmoun), video umetnika kao Dionis Eskorsa (Escorsa) i Huanjo Fernandes (Juanjo Fernandez), stvaralaca u digitalnom mediju kao Beatris Sančes (Beatriz Sánchez), do koreografa koji su prešli u polje vizelne umetnosti, kao što je filmska autorka Isabel Rokamora.

Katalonsko-britanskoj umetnici Isabel Rokamora, koja sa bogatim zaleđem u performansu i koreografiji, pravi filmove za umetničke instalacije i televiziju, a bavi se i dugometražnim filmom, posvećen je drugi deo programa “Belgrade Dance Screena”.

Rad Isabel Rokamora posvećen je fenomenologiji odnosa ljudskih stanja svesti, gestova, mesta i identiteta i neretko se nalazi u graničnom registru fikcije i ispovesti. To su dela sa integritetom i ličnom vizijom, a karakteriše ih raznovrsnost prepoznatljiva u današnjem polju video densa ili igre na filmu, graničnom žanru koji stoji među nekoliko različitih disciplina i doprinosi bogatstvu savremene audiovizuelne kulture.

Projekciji filmova prisustvovaće selektorka drugog “Belgrade Dance Screena” Nurija Font iz NU2S-a, koji je organizator međunarodnog festivala IDN u Barseloni, a svake godine producira tri plesna filma putem javnih konkursa za projekte, u saradnji sa katalonskim televizijskim kanalom TVC.

Prvog dana biće prikazan film “A.P.P.A.I” (2005) Giljema Moralesa (Guillem), zasnovan na koreografiji i izvedbi Erre que erre, prema zamisli Giljerma Vajkerta (Guillermo Weickert), koji “hvata” trenutak u kojem se element svakodnevnog iskustva rastače i razotkriva neobičnost življenja.

Biće prikazane i “Varijacije na ravnoj liniji” (2006), u režiji Migela Anhela Rajo (Miguel Angel Raio), prema koreografiji Contrapunctus Dance Port i izvedbi Nora Sitges Sarda – eksperiment zasnovan na dekonstruisanju pokreta u koreografiji objekta tako da putem audiovizuelne evolucije koja vodi u gotovo potpunu apstrakciju, prerasta u subjekat.

Ečevarija je reditelj filma “Aprop” (2006), u koreografiji i izvedbi Karoline Alehos (Alejos) i Silvije Marin, koji je opisan kao “san prekinut dodirom poznate kože” ili “blag dodir nečijeg prsta koji ocrtava liniju po leđima”, te “Ono malo kuće” (Prirodna istorija igre, 2007), u režiji Dionis Eskorsa (Escorsa) i koreografiji Rakel Miljan (Raquel Millan) o sukobu para koji stvara račvanje u vremenu na kojem dve mogućnosti postaju realnost: ona nastavlja da stanuje u kući u kojoj su živeli zajedno, kao i on, ali oboje žive sami, istovremeno, u paralelnim vremenskim tokovima.

Glavni program obuhvata i film “120 stepeni” (2008) Huanja Fernndesa (Juanjo Fernandez), u koreografiji Rikarda Salesa (Ricardo Salas) – solo igra u praktično praznom prostoru, sačinjenom tek od muzike i svetla, u kojem igrač istražuje izražajne mogućnosti tela u pokretu, dok kamera odabira, odbacuje i naglašava određene kadrove i gestovne motive. Taj film razbija vizuelni kontinuitet igre i, rečima Dž. Turbera (Thurber), poručuje: “Ne gledajmo unazad sa gnevom, niti unapred sa strahom, već oko sebe sa svešću”.

Biće prikazan i film “U nizu” (2008) Al-Ramuna, u koreografiji Huana Karlos Garsije – provala igre koja se događa u liniji proizvodnje koju čine mentalno hendikepirani radnici.

U prvom delu programa je i film “Quelo de garatas” (2008) Beatris Sančes, u kojem zaokupljene svojim haljinama, četiri igračice izvode iracionalnu koreografiju punu boje i iznenađujućih slika koje se sustižu i preklapaju u ritmu muzike. Haljine je dizajnirala Huana Martin (Juana), a njihovi krojevi provociraju i uslovljavaju pokrete četiri flamenko igrača.

Drugi deo programa, posvećen Isabel Rokamora, obuhvata film “Horizont gerila” (2007), koji prati izgnaničko putovanje dve žene kroz bezvremene pustinjske pejzaže.

Sa jasnim odjecima bliskoistočne kulture, film “Horizont gerila” refleksija je i o položaju žene: predstavi o sopstvenom biću, osećaju pripadanja i skrajnutosti. U kinematografskom okviru akcentovanom zvučnim zapisima iračkih ispovesti o izgnanstvu, Horizont se služi koreografisanim gestom i razmatra pitanja zemlje i identiteta.

Biće prikazano i “Obećanje palog vremena”, apokaliptična post-ljubavna gestovna priča koja ispituje strah od gubitka partnera, sopstvenih sposobnosti, života..

Za vreme manifestacije, stalnu postavku u galeriji Instituta Servantes činiće značajna ostvarenja najpoznatijih španskih koreografa.

Realizaciju programa podržali su Ministarstvo kulture Španije, Region Katalonije, Skupstina grada Barselone, Institut Ramon Ljulj,
Institut Servantes, Fakultet dramskih umetnosti i Galerija O3one.

Program prvog Beogradskog video dens festivala bio je fokusiran na savremeno plesno stvaralaštvo u Švedskoj, a delom je održan i u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu.

 

 

 

Sajt BDF-a je www.belgradedancefestival.com

 

 

 

 

Izvor:

SEEcult.org